Kada je reč o borbi protiv uznemiravanja na internetu u redakciji, menadžment bi trebalo da:

  • Ustanovi da uznemiravanje na internetu predstavlja ozbiljnu zabrinutost i da napad na jednog zaposlenog predstavlja napad na celu medijsku organizaciju. Ovaj stav treba redovno saopštavati redakciji.
  • Razmotri davanje javnih saopštenja kao odgovor na odabrane slučajeve nasilja na internetu.
  • Uključi mete internet napada u procese donošenja odluka koje na njih utiču.
  • Usvoji strukturne promene u redakciji kako bi se stvorilo povoljno okruženje u kojem prijavljivanje nasilja na internetu nije stigmatizovano. Treba osigurati da su dodeljena dovoljna sredstva – u pogledu vremena i finansijskih sredstava – za održavanje i ažuriranje ovih novih struktura.
  • Omogući besplatno pravno i psihološko savetovanje, u meri u kojoj to resursi organizacije dozvoljavaju. Ove troškove treba uključiti u proces planiranja budžeta.
  • Obezbedi odgovarajuću moderaciju stranica za diskusiju kako bi se ograničila, koliko je to moguće, količina nasilja na internetu koja tamo postoji.
  • Obezbedi da su novinari svesni napada sa kojima se mogu suočiti, posebno kada pokrivaju određene teme, i da znaju koji mehanizmi podrške su dostupni za njihovo rešavanje.
  • Slobodnim novinarima bi trebalo omogućiti pristup istim resursima i mehanizmima podrške kao i ostalim zaposlenima. Menadžment treba da pokaže da uvažava da nesigurni uslovi rada u kojima rade slobodni novinari povećavaju teret i posledice uznemiravanja na internetu.

Menadžeri moraju da obezbede garancije da zaštite novinare od nasilja na internetu

Kejti Serl, urednica u BBC Westminster, BBC, UK

Stvaranje kulture bezbednosti u redakciji

Sara Vord-Lili, glavna urednica, BBC News, UK